Glavobolja kao simptom često ima funkciju poruke koju odašilje organizam i koju bismo trebali ozbiljno shvatiti te je zato potrebno razlučiti njene uzroke, ali i moguće posljedice po zdravlje.

Glavobolja je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat. Jedan je od najčešćih simptoma koji nam ukazuje na postojanje bezopasnih stanja koja ne zahtijevaju liječenje pa sve do onih stanja koja mogu biti opasna po život.

Kralježnica predstavlja stup našeg koštano-zglobnog sustava. Omogućuje nam uspravan hod i predstavlja zaštitu vitalnih živčanih struktura koje se nalaze u samoj unutrašnjosti koštanog kanala. Dijelimo je na nekoliko anatomskih regija – vratnu, prsnu, lumbalnu i sakralnu kralježnicu. Sastoji se od 33 – 34 kralješka, međukralježničkih diskova – mekotkivnih struktura koje se nalaze između tijela kralježaka- te mnoštva ligamenata, mišića i živaca. Sama vratna kralježnica sastoji se od 7 kralježaka te ostalih gore navedenih tvorbi. Specifična je po svojoj građi i funkciji te zahtijeva puno poznavanje anatomije, ali i biomehanike navedene regije.

Pronalaženje primarnog uzroka glavobolje izuzetno je važno kako bi i sama terapija bila brza i učinkovita

Ukočen vrat, glavobolja

Glavobolja je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat te nije pretjerano reći da ne postoji osoba koja je nije iskusila. Jedan je od najčešćih simptoma koji nam ukazuje na postojanje bezopasnih stanja koja ne zahtijevaju liječenje pa sve do onih stanja koja mogu biti opasna po život. Razlikujemo nekoliko tipova glavobolje, ovisno o njihovom nastanku, lokaciji i intenzitetu.

Bolni sindromi vratne kralješnice vrlo su česte i neugodne epizode koje ograničavaju naše svakodnevne aktivnosti. Karakterizira ih:

  • izražena bol vrlo često popraćena ukočenim vratom uz napetost (spazam) okolnih mišićnih struktura
  • glavobolja
  • ponekad su prisutni osjećaji trnjenja (parestezije) ruku.

Postavljanje dijagnoze

Pronalaženje primarnog uzroka bola izuzetno je važno kako bi i sama terapija bila brza i učinkovita. Specijalistički pregled ortopeda primarno uključuje procjenu neurološkog statusa i analizu RTG snimki. Daljnja dijagnostička obrada uključuje i druge metode kao što su magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT), elektromioneurografija (EMNG), laboratorijske pretrage i druge.

Liječenje bolnog vratnog sindroma

Klasična terapija bolnog vratnog sindroma usmjerena je na smanjenje bola mišićnog spazma i upalne komponente:

  • mirovanjem,
  • korištenjem lijekova (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi),
  • procedurama elektroanalgezije i sl.
  • ponekad je protiv jakih bolova potrebno koristiti Schanzov ovratnik u cilju rasterećenja vrata i samim time smanjenja učestalosti glavobolja.

Ako se radi o tzv. degenerativnim promjenama vratne kralježnice, bol u vratu i glavi postaje dugotrajnija i upornija te može uzrokovati pridružene tegobe živčanih struktura, što zahtijeva posve drugačiji terapijski pristup. Vratobolja mišićnog podrijetla često je prisutna kod pojačanog opterećenja muskulature vrata. Kad je riječ o intenzivnoj sportskoj aktivnosti ili pognutom položaju glave, kao što je slučaj kod mnogih sjedećih aktivnosti, mišići vrata izloženi su prenaprezanju.

>>Pulsirajuća, sijevajuća, duboka, tupa, tišteća, probadajuća, pritiskajuća, žareća… Glavobolja – jedan od najčešćih simptoma, a ujedno i najčešćih razloga odlaska liječniku – može imati različite “karaktere”.<<

Liječenje autolognom kondicioniranom plazmom (engl. PRP)

Protiv bolova vrata mišićne etiologije, uz navedene klasične metode terapije, koristi se i liječenje autolognom kondicioniranom plazmom (engl. PRP). Ova suverena metoda liječenja uključuje regeneraciju, tj. obnavljanje mišićnih niti, smanjenje upale i otekline muskulature korištenjem vlastitog biološkog potencijala organizma. Na taj način, učestalost i intenzitet samih glavobolja osjetno se smanjuju. Specijalist ortoped, nakon detaljnog kliničkog pregleda te pregleda muskulature ultrazvukom, precizno utvrđuje lokaciju bolova, nakon čega slijedi injekcijska terapija pod kontrolom ultrazvuka. Već nakon nekoliko tretmana evidentan je napredak u liječenju, a iz dana u dan pacijent se osjeća sve bolje. Nakon nekoliko tjedana očekuje se potpuni oporavak.

Zaključak

Na kraju možemo reći da većina glavobolja spontano prolazi. Liječenje glavobolje koja u svojoj podlozi ima oštećenje struktura vratne kralježnice u domeni je specijalista ortopeda, vertebrologa, neurologa te fizijatra. Takvo liječenje može biti dugotrajno stoga je nužno postaviti kvalitetan algoritam liječenja. Glavobolja kao simptom, iako najčešće nije uzrokovana bolestima, ima funkciju svojevrsne poruke organizma koju treba ozbiljno shvatiti te razlučiti njene uzroke kao i moguće dalekosežne posljedice na naše zdravlje.