Bol u koljenu često je stanje i najčešće povezano sa promjenama koljena uslijed svakodnevnih aktivnosti poput hodanja, sagibanja, stajanja i dizanja. Sportovi koji uključuju skakanje, doskok ili brzo okretanje također imaju veću vjerojatnost da će osjetiti bolove u koljenu uz smanjenu pokretljivost zgloba. No bez obzira je li bol u koljenu uzrokovana starenjem ili ozljedom, to može otežati normalno funkcioniranje i značajno narušiti kvalitetu života.

Što trebate znati o bolu u koljenu

Najčešći uzroci bolova u koljenu povezani su sa starenjem, ozljedama ili ponovljenim stresom struktura koljena. Uobičajeni problemi s koljenom uključuju ozljede ligamenata, hrskavice, tetiva, smanjen opseg pokreta, otežan hod. Dijagnosticiranje ozljede ili problema koljena uključuje specijalistički pregled i upotrebu dijagnostičkih postupaka, kao što su ultrazvuk, rendgen, magnetska rezonanca, CT ili pak dijagnostička artroskopija. Dostupne su i neoperativne i kirurške mogućnosti liječenja bolova u koljenu, ovisno o vrsti i težini stanja.

Kratka anatomija koljena

Koljeno je često ranjivi zglob koji podnosi veliki stres zbog svakodnevnih aktivnosti, uslijed hodanja, trčanja ili većih sportskih aktivnosti. Biomehanika koljenog zgloba je složena.

Koljeno čine sljedeće strukture:

Tibija ili potkoljenična kost, Femur tj. bedrena ili natkoljenična kost i čašica -patela.

Svaki je koštani završetak prekriven slojem hrskavice koji apsorbira šok i štiti koljeno.

Između te dvije kosti nalaze se meniskusi, hrskavično.vezivne strukture koje između ostaloga amortiziraju opterećenje. Ozljede meniskusa najčešće su ozljede u koljenu.

Postoje razne skupine mišića uključenih u funkciju koljena, uključujući i četveroglavi mišić ili m.qvadriceps (smješten na prednjoj strani bedara), koji ispruža natkoljenicu, i mišiće stražnje lože (koji se nalaze na stražnjoj strani bedara), koji savijaju nogu u koljenu.

Tetive su žilava vlaknasta tkiva koje spajaju mišiće s kostima. Ligamenti su elastična vlakna i povezuju kosti. Ligamenti koljena pružaju stabilnost i zaštitu zgloba, ograničavaju pretjerana pomicanje tibije i femura (potkoljenična kost).

Koji su uobičajeni problemi s koljenom?

Mnogi problemi s koljenom rezultat su procesa starenja, stalnog trošenja i stresa na zglobu koljena – artroza. Ostali problemi s koljenom posljedica su ozljede ili naglog pokreta koji opterećuje koljeno. Razlikujemo sljedeće:

Ozljede ligamenata koljena, obično uzrokovane udarcem u koljeno ili krivim pokretom, kao npr. naglim zaokretom koljena. Simptomi često uključuju bol, oticanje i poteškoće u hodanju.

Oštećenja zglobne hrskavice. Nastaju uslijed trauma koljena te kao posljedica starenja zgloba. Liječenje može uključivati ​​nošenje zaštitne ortoze koljena od daljnjih ozljeda, biološke metode liječenja i fizikalnu terapiju. Ponekad je potrebna operacija kako bi se popravilo zglobno oštećenje.

Ozljede meniskusa najčešće su ozljede u koljenu. Zbog specifične građe i položaja unutrašnjeg i vanjskog meniska koljena, dijagnostika često otkriva njihova oštećenja.

Tendinitis ili upala tetiva koljena može biti posljedica pretjeranog korištenja stih tijekom određenih aktivnosti poput trčanja, skakanja ili vožnje bicikla. Prenaprezanja ligamenata, poput onog čašice ili patele, naziva se skakačko koljeno. To se često događa kod sportova poput košarke, stvarajući bolove i limitirajući svakodnevne aktivnosti.

Osteoartritis je degenerativni proces zgloba u kojem se i hrskavica u zglobu postupno „troši“. Često pogađa ljude srednje i starije dobi. Osteoartritis može biti uzrokovan pretjeranim stresom na zglobu, poput opetovane ozljede ili prekomjerne težine. Reumatoidni artritis također može utjecati na koljena uzrokujući upalu zgloba i uništavajući hrskavicu koljena, no, tu se radi o tzv. autoimunoj bolesti.

Dijagnostika boli u koljenu

Uz kompletnu povijest bolesti i fizički pregled, osnovna je ultrazvučna i RTG dijagnostika. Magnetska rezonanca. Ovaj test koristi velike magnete, radiofrekvencije i računalo za izradu detaljnih slika organa i struktura u tijelu; često može utvrditi oštećenje ili bolest okolnog ligamenta ili mišića. Skeniranje pomoću računalne tomografije (također se naziva CT ili CAT skeniranje). CT skeniranje prikazuje detaljne slike bilo kojeg dijela tijela, uključujući kosti, mišiće, masnoće i organe. CT snimanja detaljnija su od općih rendgenskih zraka. Artroskopija je endoskopska metoda u ortopedskoj praksi, i omogućuje – pogled u zglob! To je također minimalno invazivni postupak dijagnostike i liječenja stanja zgloba. Ovaj postupak koristi primjenu optičke cijevi sa tzv. hladnim svijetlom, koja se umetne u zglob kroz milimetarski rez. Slike unutarnje strane zgloba projiciraju se na zaslon što omogućuje procjenu bilo kakvih promjena u zglobu. Uspješnost ovog zahvata je vrlo visoka. Artroskopija se koristi i kao jednodnevno liječenje.

Liječenje boli u koljenu

Ako početne metode liječenja ne pružaju olakšanje, a utvrđena je kompletna destrukcija zglobne hrskavice, ortoped može preporučiti potpunu zamjenu zgloba. Međutim, moderne ortobiološke metode liječenja dostupne su u našoj ustanovi. Liječenje primjenom matičnih stanica i autologne plazme /PRP/ može odgoditi zamjenu zglobova te potaknuti regenerativne i reparativne procese u zglobovima. Također, bolovi uzrokovani blagim oštećenjem hrskavice mogu se ukloniti artroskopskim putem, u vidu toalete zgloba, pri čemu se zglob koljena doslovno „očisti“. Konzervativne metode u vidu fizikalnih procedura, svakodnevna su nadopuna u liječenju ovih stanja. Informirajte se o ovim naprednim metodama ortopedskog liječenja u našoj ustanovi.