Ozljede meniskusa

Jedan od vodećih uzroka posjete ortopedu

Ozljede i oštećenja meniskusa česta su pojava u općoj populaciji, naročito među sportašima. Dijelimo ih u dvije velike skupine, ovisno o uzroku njihova nastanka:

  • Traumatska oštećenja meniskusa
  • Degenerativna oštećenja meniskusa
Menisk koljena

Anatomija koljena

Što je uopće meniskus? Meniskusi su male, fibrohrskavične tvorbe, smještene na vrhu goljenične kosti (tibije). Imaju oblik slova C ili polumjeseca i unatoč svojoj maloj veličini predstavljaju ključnu sastavnicu u adekvatnom funkcioniranju koljenskog zgloba. U zglobu koljena postoje dva meniskusa, jedan s unutarnje (medijalni meniskus) i jedan s vanjske strane (lateralni meniskus). Njihova se uloga ponajviše ogleda u stabilizaciji zgloba koljena i to tako što povećavaju ono što nazivamo „artikulacijska površina“, odnosno površinu komunikacije zglobnih tijela, u ovom slučaju, bedrene i goljenične kosti (femura i tibije). Budući da je donji kraj bedrene kosti zaobljen poput valjka, a gornji kraj goljenične kosti koji zajedno s njom tvori koljenski zglob gotovo u potpunosti ravan, poput tanjura, bez meniskusa bi takav oblik zglobnih tijela značio velike probleme s nestabilnošću koljena te bi takav zglob bio u potpunosti nefunkcionalan. Postojanje meniskusa omogućuje da ravna zglobna površina na vrhu goljenične kosti poprimi oblik posude, što je ključ stabilnosti u koljenu.

Klinička slika i dijagnostika ozljede koljena

Zbog svoje, možemo to tako reći, nezahvalne uloge u koljenu, meniskusi su iznimno podložni oštećenju. Koljeno je najkompleksniji zglob u ljudskom tijelu te će svaka nesavršenost u njegovoj strukturi dovesti do poremećaja cjelokupnog sustava za pokretanje. Različiti pokreti u zglobu koljena mogu dovesti do većeg ili manjeg oštećenja meniskusa, a jednom kada do oštećenja dođe, tada je artroskopski zahvat njegovog popravka jedini način liječenja.

U medicini, svaka se bolest ili ozljeda može promatrati kao akutna ili kronična. Isto vrijedi i za ozljede meniskusa. Akutne ozljede meniskusa nastaju u jednom navratu uslijed naglog djelovanja neke sile na meniskus, a koja je veća od kapaciteta sile koju meniskus može podnijeti. Ako istovremeno izostane fiziološki odgovor organizma u vidu zatezanja mišića i tetiva u neposrednoj blizini, što je posljedica nepripremljenosti zgloba na traumu, to će dovesti do puknuća meniskusa, nakon čega se javljaju tipični simptomi poput boli i zakočenosti koljena (koljeno se „zaključa“ u nekom položaju, najčešće u polufleksiji).

Kronična oštećenja meniskusa javljaju se kao zbir više manjih oštećenja te u konačnici rezultiraju sličnim posljedicama. Operativno liječenje takvih oštećenja meniskusa jedino je moguće rješenje. Forsiranje konzervativnog liječenja ili nepravilna dijagnostika ovih poremećaja mogu dovesti do trajnih oštećenja i nastanka artroze koljena. Sumnja na oštećenje meniskusa donosi se na temelju anamneze i temeljitog kliničkog pregleda. Neki klinički znakovi s velikim postotkom uspješnosti ukazat će na ovu dijagnozu, ali se konačni sud može donijeti tek snimanjem magnetske rezonance koljena. U određenom postotku slučajeva, čak niti to nije dovoljno, te se u takvim slučajevima artroskopija ne upotrebljava samo kao kurativna, nego kao i dijagnostička metoda. Ponekad je teško razlikovati oštećenja meniska od oštećenja hrskavice koljena, a artroskopija je metoda koja nam omogućuje ne samo razlikovanje ta dva entiteta, nego i liječenje.

Liječenje ozljeda meniskusa

Puknuće meniskusa koje značajno smanjuje kvalitetu života indikacija je za artroskopski operativni zahvat. Postoji dosta tipova ozljede meniska koljena što je osnovno polazište kod planiranja pristupa liječenja.

U slučaju manjeg oštećenja meniskusa koje samo u manjoj mjeri uzrokuje tegobe, može se razmisliti o konzervativnom liječenju.

Adekvatna fizikalna terapija uvijek je indicirana postoperativno ali i u slučajevima gdje operativni zahvat nije jedina opcija. U procesu fizikalne terapije jača se mišićje koje stabilizira zglob koljena, u prvom redu mišići prednje lože natkoljenice (kvadricepsi), dok se upotrebom različitih metoda radi na poboljšanju propriocepcije te se na taj način nastoje rasteretiti zglobna tijela.

Autologna plazma

U određenom broju slučajeva osobito se korisnom pokazala napredna metoda liječenja – primjena PRP-a i hijaluronske kiseline što rezultira  snažnim analgetskim i  hondroprotektivnim  djelovanjem

Operativno liječenje – artroskopija- minimalno invazivni zahvat!

Artroskopija koljena apsolutni je zlatni standard u modernom operativnom liječenju. Prednosti ovakvog načina operativnog liječenja ogledaju se u vidu minimalne traume po operirano tkivo, iznimno skraćenog vremena oporavka, kvalitetnijeg liječenja i smanjenog rizika za postoperativne komplikacije, ponajprije infekcija operiranog područja.

U pripremi zahvata anesteziolog će napraviti temeljitu obradu kako bi procijenio jeste li spremni za zahvat. Podatak o postojanju alergijskih reakcija vrlo je bitan. Artroskopska operacija koljena provodi se u nekoliko vrsta anestezije; spinalnoj, tzv. femoralnom bloku ili u lokalnoj – potenciranoj anesteziji, što znači da ste budni tijekom cijelog trajanja zahvata. To omogućuje izravnu interakciju između vas i operatera.

Nakon primjene lokalnog anestetika i sterilnog pranja i pokrivanja operativnog polja, na koljenu se sa svake strane načini po jedan poštedan rez, veličine otprilike 5mm. Ta dva reza predstavljaju portale – ulaze u sam zglob. Kroz jedan ulaz kirurg će umetnuti kameru, koja pruža pogled u sam zglob koljena, a drugi ulaz omogućava ulazak instrumenata potrebnih za obradu struktura u zglobu. Nakon inspekcije samog zgloba, slijedi pristup na meniskuse što uključuje postavljanje šavova ukoliko je to moguće ili uklanjanje avitalnih dijelova meniskusa (nefunkcionalnih, oštećenih dijelova meniskusa), ako spomenuto šivanje nije izvedivo.      Uz navedeno, slijedi utvrđivanje stanja čašice (patele), potom  ligamenata i zglobne hrskavice.

Kandidati za artroskopsku toaletu koljena su svi pacijenti s dokazanim oštećenjima meniskusa koja nisu kompenzirana. S obzirom na stupanj oštećenja meniskusa ali i na cijelu kliničku sliku i očekivanja, liječnik predlaže optimalan pristup zglobu.

Artroskopskim zahvatom se, izuzev ozljeda meniskusa i provođenja toalete zgloba, mogu liječiti i ozljede prednjih i stražnjih križnih ligamenata,  liječe se stanja patele, upalne promjene koljena, odstranjuju se slobodna zglobna tijela i izvode tzv. mikrofrakture, u svrhu poticanja procesa cijeljenja.

Rehabilitacija nakon ozljede meniska

Vrijeme oporavka nakon izvedenog zahvata artroskopskog popravka oštećenog meniskusa skraćeno je u odnosu na klasičnu otvorenu operaciju za čak nekoliko mjeseci, a samo tkivo pretrpjet će minimalnu traumu. Nekoliko sati nakon zahvata pacijent se otpušta na kućno liječenje. 24h nakon operacije slijedi prva kontrola, previjanje i vađenje drena (ukoliko je on postavljen). Naši liječnici dat će vam detaljne upute za daljnje ponašanje i kontrole.

Nakon inicijalnog oporavka, slijedi fizikalni dio postoperativnog oporavka. U slučajevima šivanja meniskusa, postoje razni protokoli oporavka kojima je zajedničko duže vrijeme oporavka u usporedbi sa zahvatom odstranjenja dijela meniskusa. U suradnji s našim fizioterapeutima i kineziolozima, prolazite plan i program rehabilitacije složen i prilagođen individualno vama i vašim antropometrijskim mjerama (dob, spol, visina, težina), a sve u svrhu što kvalitetnijeg i bržeg povratka svakodnevnim aktivnostima.


Naši kontakti

Tel.: +385 1 5510 832
Email: info@poliklinikaribnjak.hr

Radno vrijeme

Pon-pet: 09:00 – 19:00 (ili po dogovoru)

Naše društvene mreže

Najdoktori 9 godina

zaredom!

Prepoznata kvaliteta i pouzdanost usluge već osmu godinu zaredom. Brinemo za Vas i Vaše zdravlje na najbolji mogući način. Uvjerite se sami!

Cjenik usluga

Sve usluge, cijene i pogodnosti potražite u našem cjeniku.

Sportske organizacije i klubovi kojima pružamo stručnu ortopedsku skrb