Kad kažemo karpalni kanal, obično se misli na sindrom karpalnog kanala, odnosno stanje pritiska  medijanog živca djelovanjem mekih tkiva u uskom prostoru. Uslijed pritiska na živac, javljaju se simptomi koji pacijente dovode ortopedu ili plastičnom kirurgu.

Čimbenici rizika nastanka sindroma karpalnog kanala su pretilost, traumatska stanja poput prijeloma, prekomjerne kretnje  ručnog zgloba, trudnoća, dijabetes i sl.

 

Koji su simptomi karpalnog kanala?

Glavni simptomi su bol, pečenje  i „trnci“ u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i palčevoj strani prstenjaka. Simptomi obično počinju postupno i tijekom noći. Bol se može proširiti na cijelu ruku. Razvojem stanja cijela šaka slabi i nakon dužeg vremena mišići u korijenu palca mogu u potpunosti atrofirati.

 

Faktori rizika za razvoj karpalnog kanala

Ustanovljeno je da žene imaju tri puta veću vjerojatnost razvitka sindroma karpalnog kanala. Uzrok tome je manji obujam karpalnog kanala nego što je slučaj kod muškaraca.

Vrste poslova koji su povezani s razvojem sindroma karpalnog kanala uključuju rad na računalu, rad s vibracijskim alatima i rad koji zahtijeva snažan stisak šake.

 

Kako se dijagnosticira karpalni kanal?

Prvi korak je specijalistički pregled sa ultrazvukom.  Naš specijalist ortoped će pritiskom na posebna mjesta Vaše šake i blagim udaranjem ustanoviti stupanj bolnosti zgloba. Nakon toga će napraviti pregled ultrazvukom koji može sa sigurnošću ustanoviti stanje unutar zgloba, pojavu tekućine i ostale promjene.  Ukoliko bolovi potraju usprkos konzervativnom liječenju, izvodi se EMNG pretraga koja govori o stanju stisnutog živca.

 

Može li se karpalni kanal spriječiti?

Može. Izbjegavajte poslove koji bi mogli stvoriti  pritisak na živac i njegovu promjenu.

Držite zapešća u ispravnoj poziciji. Koristite udlagu kako biste držali zapešće u neutralnoj poziciji. Izbjegavajte prekomjerno stiskanje šake.

Liječenje karpalnog kanala

Fizička aktivnost može smanjiti rizik od razvoja karpalnog kanala.  Prevencija, odnosno izbjegavanje izbjegavanje aktivnosti koje uzrokuju upalu će svakako pomoći.

Imobilizacija je jedna od metoda ublažavanja nastalog stanja. Vrlo je učinkovito nošenje udlage tijekom noći što smanjuje osjećaj utrnutosti šake. Može Vam omogućiti da se naspavate i da se medijani živac odmori.

Lijekovi: U blažim stadijima upale medijanog živca, protuupalni lijekovi mogu pomoći. Također, u nekim slučajevima je pokazano da aplikacija botoxa, autologne plazme ili matičnih stanica mogu ublažiti upalne procese živca.

Fiziklana terapija može pomoći u blažim i srednje izraženim stanjima sindroma karpalnog kanala

Kirurško liječenje sindroma karpalnog kanala

Kirurška metoda je zapravo jedina metoda liječenja kojom se postiže najviše u izraženim  sindromima karpalnog kanala. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, sa minimalnim traumatiziranjem tkiva. Kroz manji rez kože na unutarnjoj strani zapešća,  pristupa se na ligament koji vrši pritisak na živac. Nakon oslobađanja živca, oporavak je ubrzan. Biološke metode liječenja mogu ubrzati postoperativni oporavak.

 

Opasnosti od neliječenja karpalnog kanala

Ako imate sindrom karpalnog kanala kojeg ne liječite, simptomi će napredovati. Ovo je stanje koje se s vremenom ne ublažava. Ako se rano ustanovi, karpalni kanal je vrlo lako liječiti. No, ako nastavite ignorirati simptome, progresija istih će smanjiti snagu i funkciju šake.

Operativni zahvat liječenja karpalnog kanala rutinska je procedura u Poliklinici Ribnjak, provodi se  gotovo svakodnevno i naši iskusni stručnjaci stoje vam na usluzi kako riješiti problem i kako se što prije vratiti uobičajenim svakodnevnim aktivnostima bez boli.

Za sva pitanja obratite se našem stručnom ortopedskom timu.

Vaša Poliklinika Ribnjak