Akutna mišićno-koštana oboljenja stopala, često se mogu dijagnosticirati na osnovu ultrazvučnog i kliničkog pregleda.
U tu skupinu većinom spadaju ozljede mekih tkiva:
- Ligamenata – istegnuća, djelomična ili potpuna puknuća
- Tetiva – upalna stanja, istegnuća, puknuća i sl.
- Vezivne opne stopala – upalna stanja, ozljede
- Pojava cističnih tvorbi
- Ponekad se ipak javlja i koštana trauma stopala
Ukoliko ne dođe do izlječenja, javljaju se kronični bolovi stopala koji otežavaju normalan hod, stvaraju smetnje bilo u mirovanju ili prilikom aktivnosti te mogu dovesti do pojave određenih deformacija. Posebnu skupinu predstavljaju tzv. sindromi prenaprezanja, obično vidljivi kod sportaša gdje se zbog povećanih zahtjeva na stopalo, akumuliraju opterećenja koja dovode do pojave boli!
Ovdje treba misliti i na eventualni upalni proces, pritisak na živce stopala (kompresivne neuropatije) ili pak metaboličko oštećenje sa posljedičnom lezijom živčanih struktura.
Spuštena stopala
Nebrojene su rasprave o spuštenim stopalima kod djece i odraslih, količina raznih informacija često zbunjuje i stvara zablude.Naša stopala podnose težinu cijelog tijela u uspravnom stavu. Vremenom to opterećenje može nadvladati kapacitete mišićno-ligamentarnih struktura, što rezultira cijelim nizom promijenjenih biomehaničkih odnosa, ali i pojavom boli!
Treba razlikovati „rigidno“ spušteno stopalo od tzv. „fleksibilnog“ spuštenog stopala koje dolazi do izražaja samo prilikom opterećenja! Deformacija može biti nasljedna ili, češće, stečena zbog nekoliko razloga od kojih je na prvom mjestu statički uzrok. Postoje tri osnovna oblika spuštenih stopala i određuju se na temelju otiska stopala, tzv. plantograma.
Nije uvijek lako odrediti granicu između normalnog i spuštenog stopala, razlike su vrlo individualne. Tegobe u smislu bolova stopala javljaju se obično u središnjem dijelu, u početku kao manja bol koja vremenom progredira i postaje sve neugodnija. Kako vrijeme odmiče, bolovi se javljaju i u ostalim dijelovima stopalima, osobito u području pete gdje se može javiti i bolno stanje opne tabana tzv. plantarni fascitis. Nerijetko, kasniji stadiji imaju za posljedicu pojavu bolova i u listovima, koljenima pa i križima što je posljedica poremećenog hoda i promijenjenih biomehaničkih odnosa. Najočitija posljedica, između ostalog i jako izraženog spuštenog stopala, je pojava hallux valgus deformacije palca ili „čuklja“
Kvaliteta izrade ključna je za pravilnu funkciju uložaka u vašoj obući, jednako tako, ova ortopedska pomagala potrebno je nesmetano prenositi iz jedne obuće u drugu. Ovisno o stanju stopala koje se korigira, ulošci se mogu modificirati određenim povišenjima sa vanjske ili unutrašnje strane, povišenjem pod petu ili pak,umetkom u području glavica metatarzalnih kostiju.
Bolna stanja vezivne opne stopala ( plantarne fascije)
Radi se o vezivnoj opni u području tabana koja se prostire od petne kosti do prednjeg dijela stopala. Njena funkcija je amortizacija stresa koje stopalo svakodnevno podnosi kao i sudjelovanje u iskoraku mehanizmon tzv. vitla.Sama plantarna fascija sastoji se od nekoliko krakova i može biti ozljeđena prilikom udarca ili, što je učestalije, akumulirajući mikroopterećenja do određene razine!
Tipična je uporna i neugodna bol pete, koja bolesnika ograničava u svakodnevnim aktivnostima, nerijetko uzrokuje šepanje i smanjuje kvalitetu života. Bol je osobito izražena u jutarnjim satima nakon prohodavanja! Odmah je potrebno započeti sa tretiranjem ovog bolnog stanja u smislu adekvatne fizikalne terapije. Osim klasičnih metoda terapije (ultrazvuk i laser), liječenje autolognom kondicioniranom plazmom pokazalo je odlične rezultate. Kirurško liječenje rijetko je potrebno i izvodi se na principu jednodnevnih operativnih zahvata.
Bolna stanja Ahilove tetive
Petna kost predstavlja hvatište Ahilove tetive, okruženo sa tzv. burzama ili sluznim vrećicama. Upalno stanje tetive u smislu tendinitisa (bolna tetiva) ili entezitisa (bolno hvatište tetive) u toj regiji stvara karakterističnu kliničku sliku. Ultrazvučna pretraga tetive neizostavni je dio pregleda ortopeda. Kako se radi o najsnažnijoj tetivi ljudskog tijela, potreban je studiozan pristup specijaliste ortopeda sa poznavanjem ultrazvučne dijagnostike.
Ahilova tetiva može biti istegnuta, što je znak upozorenja da je potrebno izbjegavati iole veća opterećenja, te pristupiti liječenju kako ne bi došlo do rupture, odnosno pucanja iste. Autologna kondicionirana plazma idealno je rješenje za regeneraciju tetive koja je pod stresom.
Cilj liječenja je stoga brzo ublažiti bol i upalu i uspostaviti pokretljivost.