Ramena imaju široki raspon pokreta. Dakle, riječ je i najpokretljivijem zglobu u ljudskom tijelu. Kad osjetite da s ramenima nešto nije u redu, jasno je da to ometa slobodno funkcioniranje ovog zgloba. Vjerojatno ne razmišljate previše o ramenima, sve dok iznenada ne osjetite bol u jednom od njih. Bol u ramenu može se javiti dok obavljate uobičajene pokrete, primjerice tijekom četkanja ili sušenja kose.
Kako starimo, vjerojatnost za nastajanjem boli u ramenu je sve veća, zbog brojnih uobičajenih zdravstvenih stanja.

Rame i rameni zglob
Tri glavne kosti ramena čine rameni zglob: humerus (nadlaktična kost), klavikula (ključna kost) i lopatica. Kosti su obložene slojem hrskavice.
Važno je napomenuti da postoje dva glavna ramena zgloba:
akromioklavikulski zglob: nalazi se između najvišeg dijela lopatice i klavikule.
glenohumerusni zglob: riječ je o glavnom zglobu ramena. To je kuglični zglob koji omogućuje pokretanje ruke.
Rameni zglob možete ozlijediti na razne načine: vježbanjem, jednostavnim ponavljanjem pokreta i sl. Kao što smo ranije napomenuli, određene bolesti također mogu prouzročiti bol koja putuje do ramena. U to se ubrajaju bolesti vratne kralježnice, bolesti jetre, srca ili žučnog mjehura.
U nekim se slučajevima bol u ramenu može liječiti kod kuće. Međutim, fizikalna terapija, lijekovi ili operativni zahvati ponekad su jedino rješenje.

Što učiniti ako osjetite bol u ramenu?
Nije uvijek moguće otkriti pravi razlog boli u ramenu. Ponekad su problemi s drugim dijelovima tijela uzročnici boli; bol se samo reflektira na područje ramena. Općenito govoreći, ako ste se ozlijedili ili vam bol u ramenu remeti obavljanje svakodnevnih aktivnosti, obavezno potražite pomoć liječnika koji će vas pregledati i postaviti dijagnozu. Ako osjetite tek blagu bol u ramenima, pokušajte prilagoditi svoje aktivnosti te razmislite o lijekovima koji sprječavaju upalu kako biste vidjeli ima li napretka. Ako bol ne nestane nakon nekoliko tjedana, uputite se kod liječnika.

Najčešći uzroci boli u ramenu
Postoji nekoliko čimbenika koji pridonose nastajanju boli u ramenima. Najčešći uzrok je ruptura rotatorne manžete ramena. Ovo stanje karakteriziraju otečene tetive, upala zglobne ovojnice i, naposljetku, puknuće rotatorne manžete ramena.
Ostali uzroci boli u ramenu uključuju:
artritis
oštećenje hrskavice
otečene tetive
uklještenje živca u vratu ili ramenu
slomljena kost ramena ili ruke
dislokacija ramena
ozljede zbog konstantnog ponavljanja pokreta
ozljeda leđne moždine
srčani udar
napetost u mišićima između vrata i ramena: ovo se obično povezuje s držanjem (način na koji sjedite tijekom korištenja računala ili stojite dok obavljate druge aktivnosti)

Ozljeda rotatorne manžete ramena
Rotatorna manžeta je skupina mišića i tetiva koje omogućuju kružno pokretanje ramena. Svake godine oko 2 milijuna ljudi posjeti liječnika zbog problema povezanih s ovom ovojnicom. Ako tijekom obavljanja svakodnevnih radnji osjetite bol u ramenu kada dižete ruku iznad glave ili ako posežete prema leđima, velika je vjerojatnost da imate problema s tetivno-mišićnom ovojnicom.

Kada posjetiti liječnika?
Ako niste pretrpjeli ozbiljnu ozljedu ramena te je posrijedi iznenadna bol u ramenu, obično s ista može tretirati i kod kuće. No, ako dvotjedno liječenje kod kuće nije dalo rezultata, trebali biste posjetiti liječnika ili fizioterapeuta.
Posjet liječniku je obavezan i u sljedećim slučajevima:
ako osjetite jaku bol u oba ramena
ako osjetite bolove u bedrima
ako imate groznicu
Navedena tri simptoma mogu biti znaci reumatske polimialgije koja zahtijeva brzo liječenje.
Isto tako, trebali biste kontaktirati liječnika ako ne možete pomaknuti rame, ako osjetite vrućinu oko zgloba i sl. Ako je bol u ramenu došla iznenadno i nije povezana ni s kakvom ozljedom, odmah nazovite liječnika, jer to može biti znak srčanog udara.

Postavljanje dijagnoze
Tijekom posjeta liječniku, isti će pregledati rame i tražiti eventualni pregled povijesti bolesti. Nakon toga slijedi procjena raspona pokreta i stabilnosti zglobova. Velika je vjerojatnost da će trebati rendgen ramena, kako bi se dobio konkretan uvid u trenutno stanje, što, točnije, podrazumijeva potvrđivanje ili isključivanje sumnje na probleme s kostima u ramenu, probleme sa zglobovima. Rendgen može pokazati samo kosti i ostala tvrda tkiva, no ne i meka tkiva poput mišića. Ako liječnik sumnja na postojanje složenijeg problema povezanog s mekim tkivom ramena, uputit će vas na snimanje magnetskom rezonancom. Magnetska rezonanca koristi radio valove za stvaranje slike koja pokazuje što se zaista događa s kostima i mišićima unutar ramena.

Osim toga, tijekom pregleda liječnik će vas pitati neka pitanja da utvrdi točan uzrok ozljede. Pitanja se obično odnose na neka od sljedećih:
Je li bol prisutna u jednom ili u oba ramena?
Je li riječ o iznenadnom osjećaju boli?
Prelazi li bol na neka druga tjelesna područja?
Možete li točno odrediti područje boli?
Osjećate li bol i kada mirujete?
Boli li više kada se krećete na određene načine (trčanje, hodanje, vožnja bicikla…)?
Možete li spavati po noći od boli?
Jeste li primijetili što ublažava, a što pojačava bol?
Jeste li zbog bolova u ramenima morali ograničiti svakodnevne aktivnosti?

Bol u ramenu – liječenje
Liječenje boli u ramenu ovisi o uzroku i stanju ozbiljnosti. Neki tretmani liječenja uključuju fizikalnu terapiju, korištenje imobilizatora za rame ili operativni zahvat.
Liječnik vam može propisati lijekove poput kortikosteroida ili nesteroidnih protuupalnih lijekova. Kortikosteroidi su prilično jaki lijekovi koji se uzimaju oralno ili pomoću injekcije.
Manji bolovi u ramenu mogu se liječiti kod kuće. Preporučuje se korištenje hladnih obloga u trajanju od 15-20 minuta tri do četiri puta dnevno. Jednostavno zamotajte led u ručnik i stavite na bolno područje.
Svakako odmarajte rame prije nego što se vratite uobičajenim aktivnostima te izbjegavajte sve pokrete koji bi mogli uzrokovati ponovnu bol. Ostali tretmani liječenja kod kuće uključuju primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova bez recepta koji pomažu u jenjavanju boli ili korištenje elastičnog zavoja kako bi se smanjilo oticanje.

Operativni zahvati liječenja boli u ramenu
U nekim slučajevima za tretiranje boli u ramenu preostaju jedino operativni zahvati. Isto vrijedi i za potpuno oštećenje tetive ramena. Dakle, jednostavno nema učinkovitog nekirurškog liječenja. Jasno je da se jačanjem mišića donekle može pomoći oslabljenoj tetivi. No, kirurški zahvati su ipak uspješniji i učinkovitiji.
Kirurško liječenje oštećene tetive ramena odnosi se na ponovno pričvršćivanje tetive za kosti ramena. Postoji nekoliko načina za rekonstrukciju tetive:
Otvorena metoda rekonstrukcije tetiva
Artroskopska operacija ramena
Mini-otvorena operacija ramena

Otvorena metoda rekonstrukcije tetiva
Radi se o tradicionalnom kirurškom rezu koji je potreban u slučaju velikog ili složenog puknuća tetive. Rez je potreban radi boljeg pristupa oštećenoj tetivi.

Artroskopska operacija ramena
Operacija se bazira na minimalnom otvaranju tkiva i korištenju optike. Vizualizacija se ostvaruje primjenom artroskopa. Dakle, kamera pokazuje slike na ekranu koje se koriste za usmjeravanje minijaturnih kirurških instrumenata.

Mini-otvorena operacija ramena
Operativna metoda koja koristi najnoviju tehnologiju i instrumente. Riječ je o malom rezu kroz koji se vrši rekonstrukcija. Zahvat se može kombinirati i s artroskopijom ramena.

Svaki operativni zahvat završava poslijeoperacijskom terapijom koja pospješava oporavak. Izdvajamo korištenje autologne kondicionirane plazme kao metode koja dokazano ubrzava oporavak.