Bol u leđima je bolest mišićno-koštanog sustava i smatra se jednim od najjčešćih zdravstvenih problema, a procjenjuje se kako 4 od 5 ljudi tokom života iskusi probleme vezane uz bol u leđima, bilo u križnom, bilo u slabinskom dijelu. Bol u leđima naziva se još križobolja, lumbago ili lumboishialgia. Bol u leđima jedan je od najčešćih razloga odlaska liječniku ili uzimanja bolovanja, odnosno izostanka s posla Kralježnica (lat. columna vertebralis) je dio lokomotornog sustava čovjeka u službi oslonca trupa, te je nužna za pokretanje, stav tijela i služi kao štit osjetljive strukture- leđne moždine (lat. medulla spinalis), koja se nalazi unutar kralježničnog kanala. Također, uloga joj je stabilizacija zdjelice i potpora glave, a kao temeljna koštana struktura povezuje kosti udova, glave i trupa. Sastavljena je od 33-35 kralježaka.

Endoskopsko liječenje protruzije diska

Struktura kralježnice

Svaki je kralježak građen od obla tijela, 2 transverzalna i 1 spinalnog nastavka (koje je moguće napipati ispod kože), te od lukova koji tvore otvor kralješka, a svi otvori kralježaka zajedno čine spinalni kanal. Vratna kralježnica sastoji se od 7 vratnih, cervikalnih kralježaka. Prsnu ili torakalnu čini 12 kralježaka, dok slabinski ili lumbalni dio kralježnice broji 5 kralježaka. Isto tako, 5 kralježaka se nalazi i u križnom dijelu kralježnice, a posljednji dio kralježnice je trtični koji broji 3-5 kralježaka sraslih u trtičnu kost (lat. coccygis). Važno je za reći kako se između kralježaka ne nalaze jednostavni zglobovi, već zglobni kompleksi složeni od intervertebralnih diskova, čahura intervertebralnih zglobova i svezama među susjednim kralješcima.

Pokreti kralježnice

Kretnje kralježnice moguće su u sve 3 prostorne ravnine, pa tako razlikujemo inklinaciju (antefleksiju) i reklinciju (retrofleksiju) u frontalnoj ravnini, u sagitalnoj su to desna i lijeva laterofleksija, a u transverzalnoj desna ili lijeva rotacija. Od 10. mjeseca života pa sve do kraja puberteta, kralježnica poprima svoj oblik i zakrivljena je na 4 mjesta. Te krivine kralježnice nazivaju se kurvaturama, fiziološkim krivinama, odnosno lordozom za vratnu i lumbalnu kralježnicu, tj. kifozom za prsni i križni dio. Sustav tih krivina je je složen, ali uravnotežen i međusobno se kompenzira i igra veliku ulogu u očuvanju povoljne statike kralježnice, zbog čega je pri rekonstrukcijskim zahvatima na kralježnici važno očuvati fiziološke krivine.

Problemi s kralježnicom

Bol u leđima može se javiti u akutnom obliku kada ne traje dulje od 6 tjedana, a uzrok joj može biti pad ili podizanje teških predmeta. Kronična bol u leđima traje dulje od 3 mjeseca, a javlja se rjeđe nego akutna. Bol u leđima se često se razvija, a da Vaš liječnik ne može identificirati uzrok kliničkim pregledom ili slikovnim metodama. Uzrok može biti naprezanje mišića ili ligamenata kralježnice, osobito ukoliko se ponavljano odižu teški predmeti i time se isteže mišiće i ligamente, troši ih, a može dovesti i do grčeva koji će uzrokovati bol u leđima. Puknuće intervertebralnog diska također može dovesti do boli u leđima radi pritiska na živac, iako ruptura diska ne dovodi nužno do ojave boli u leđima. Osteoartritis, osteoporoza i nepravilnosti skeleta također mogu zbog upalnih promjena ili pritiska na okolne strukture biti povezani s razvojem boli u leđima.

Kod koga se javlja?

Bol u leđima može se javiti kod svih dobnih skupina, pa tako i u djece i adolescenata, ali je češća kako ljudi stare, a prvi se znaci javljaju najčešće između 30. i 40. godine života. Povećan rizik za pojavu boli u leđima javlja se i kod ljudi koji imaju slabije leđne mišiće zbog nedostatnog vježbanja. Prekomjerna tjelesna težina može predisponirati pojavi boli u leđima zbog dodatnog opterećenja, a bolesti poput artritisa i raka također doprinose boli u leđima. Dodatni rizični čimbenici su i nepravilno podizanje teških stvari, pušenje, ali i stanja poput depresije ili anksioznosti.

Različiti tipovi boli u kralježnici

Bol u kralježnici je glavni i vodeći simptom, može se javiti naglo ili se postepeno s vremenom pojačavati, ali i širiti u jednu ili obe noge ili se javlja pojasasto prema naprijed. Bol u leđima može se saginjanjem, podizanjem, stajanjem ili hodanjem pogoršavati, ali i poboljšavati ležanjem. Većina slučajeva boli u leđima prolazi spontano odmorom doma, uobičajno kroz par tjedana. Ukoliko bol u leđima ne prolazi s vremenom, najbolje bi bilo posjetiti liječnika specijalista. Rijetki slučajevi boli u leđima mogu značiti ozbiljne zdravstvene probleme, pa bi bilo dobro da ukoliko primjetite probleme s mokrenjem, odnosno mjehurom, ili je bol u leđima praćena groznicom ili uzrokovana padom, udarcem ili bilo kakvom ozljedom, što prije potražite liječničku pomoć. Ako je bol u leđima jaka, ne popravlja se odmorom, širi se i ispod koljena, izaziva slabost, ukočenost ili trnce u nogama ili je praćena gubitkom tjelesne težine bitno je otići kod liječnika specijalista kako bi se na vrijeme reagiralo i što prije otklonila bol u leđima. Također, obratite se svom liječniku ako se bol u leđima prvi put pojavi nakon 50. godine života, ili koristite steriode, prekomjerno unosite alkohol ili opojne droge.

Dijagnostika boli u leđima

Kada se pojavi bol u leđima već i klinički pregled i povijest bolesti mogu ukazati na bilo koji ozbiljniji uzrok. Liječnik specijalist će Vas prilikom pregleda pitati o pojavi boli, mjestu, intenzitetu boli, trajanju simptoma, ograničenjima u pokretima i pojavljuje li se takva bol u leđima prvi put ili je bilo i prijašnjih epizoda, ali i o ostalim bolestima i stanjima kako bi utvrdio povezanost s pojavom boli u leđima. Često je vrlo teško utvrditi uzrok nastanka boli u leđima čak i nakon temeljitog pregleda, zbog čega se dijagnosticiranje nastavlja slikovnim pretragama, iako one u većini slučajeva nisu opravdne. No, pod određenim okolnostima, slikovna obrada može biti ordinirana kako bi se isključili specifični uzroci poput tumora ili spinalne stenoze. Radiološka obrada (RTG) prva je u redu slikovnih pretraga kojom se pokušava utvrditi ili isključiti postojanje koštane ozljede kralješka kao uzroka Vaše boli u leđima, ali ona nam nije korisna pri identificiranju ozljeda mišića, ligamenata ili intervertebralnih diskova. Rupture intervertebralnih diskova, spinalna stenoza ili tumori su bolesti koje mogu uzrokovati bol u leđima, a identificirat ćemo ih kompjutoriziranom tomografijom (CT), metodom, koja za razliku od dvodimenzijalne slike RTG-a, nam daje trodimenzionalan prikaz struktura u tijelu. Za razliku od RTG i CT koje koriste zračenje za dobivanje slike, magnetna rezonancija (MR) koristi magnetnu silu za stvaranje generirane slike na računalu. MR služi za prikaz mekih tkiva poput mišića, ligamenata, tetiva, pa čak i krvnih žila, te je uvelike od pomoći ukoliko se sumnja na infekciju, tumor, upala ili probleme s intervertebralnim diskovima s pritiskom na živac. MR je neinvazivna pretraga identifikacije stanja koja zahtjevaju hitno kirurško liječenje. Međutim, u ranim fazama boli u leđima, ukoliko se ne nalaze nikakvi alarmantni znakovi, MR nije potrebna. Od ostalih pretraga, liječnih specijalist može Vas uputiti na krvne testove, elektrodijagnostičke metode poput EMNG, mijelografiju, diskografiju i dr.

Liječenje boli u leđima

Široka paleta bolesti, kao što smo vidjeli, može utjecati na pojavu boli u leđima. Upravo iz tog razloga pri liječenju boli u leđima, potrebno je svakom bolesniku pristupiti individualno, a prije toga ga i temeljito pregledati. Zapravo najvažniji korak u liječenju boli u leđima bila bi prevencija poboljšanjem tjelesne kondicije i učenjem pravilne mehanike tjela i držanja. Lagane aerobne vježbe bez opterećenja mogu povećati snagu i izdržljivost leđa i omogućiti Vašim mišićima bolju funkcionalnost, a u tu svrhu kao dobar izbor  se predlaže šetnja i plivanje. Također, preporučene su i vježbe jačanja trbušnih i leđnih mišića koje će pomoći u održavanju vaše kralježnice i djeluju kao prirodni korzet vašeg tijela. Važno je raditi i na fleksibilnosti kukova i natkoljenica radi održavanja Vaše zdjelice, a time i kralježnice u optimalnom položaju. Ispravna postura i stajanje, sjedenje i podizanje teških stvari iz nogu, a ne leđa, mogu biti od velike pomoći u prevenciji razvoja boli u leđima. Na kraju, prevencija obuhvaća i promjenu životnog stila i navika u vidu prestanka pušenja i redukcije tjelesne težine. Što se liječenja u užem smislu tiče, kao što smo napomenuli, svakom se bolesniku pristupa individualno pa je najbolje rješenje da liječenje boli u leđima započnete dolaskom u našu Polikliniku Ribnjak i zajedno s našim stručnjacima pravovremeno pomognete Vašim leđima.